Ono o čemu se ćuti – tamna strana rada u Nemačkoj

Print Friendly, PDF & Email

Izvor: vesti- online.com, 26.05.2017.-


Brojni Hrvati koji u Nemačkoj rade u građevinarstvu, bilo da su došli samostalno ili su ih uputile njihove kompanije iz Hrvatske, žale se na uslove rada.

– Radio sam u Dizeldorfu otprilike tri meseca, krajem prošle godine, poslala nas naša firma iz Zagreba – prepričava Miljenko Delija, stolar i radnik na raznim drugim poslovima u građevinarstvu. Danas je prinuđen da zatraži pomoć novootvorenog Savetovališta za upućene radnike, pri centrali Saveza samostalnih sindikata Hrvatske.

– Oko 39.000 još mi nije isplaćeno za taj rad, a dužni su i mojim kolegama, bilo nas je ukupno petorica. Još uvek pokušavamo da dođemo do svog novca, ali dosad nas niko nije uzimao u obzir – kaže on za Dojče vele.

Upućeni ili hrvatski radnici jesu oni koje na privremeni rad u inostranstvu šalje njihovo preduzeće iz Hrvatske. Ali negde u tom transferu često nestanu i radnička prava koja nema ko da zaštiti – čak i imovina, odnosno zarada angažovanih radnika.

– Naši nisu baš ni znali kako to ide, niti su previše vodili računa. Nemci su zatim počeli da muljaju s cenama satnica, sve su prihvatali i svašta obećavali. Treći mesec smo radili po 14 sati dnevno, nedeljom takođe, pa su nam najavili i božićnice i druge nagrade, ali na kraju nije plaćeno ništa od toga – kaže on.

– Radili smo na dva gradilišta, suva gradnja – knauf, enterijeri. Velika zgrada je bila, na pet spratova. Podizvođač preko kojeg smo učestvovali u tome zove se Stolenverk. Na početku smo dobili nešto novca i potpisali da nismo plaćeni ispod minimalca. Sad ne možemo dobiti ni kopije tih izjava da bismo lakše pravnim putem došli do svojih prava. A ni naša firma nam nije dala ugovore za rad napolju – nabraja ovaj građevinac.

Iako i te kako postoji osnova za uterivanje zaslužene plate pravnim načinima, Delija je svestan da bi ta zalaganja mogla da potraju.

– Osim što se takvi radnici nalaze u kompleksnom pravnom statusu, gde se osim hrvatskog prava na njih primenjuju i neke odredbe zemlje EU u kojoj obavljaju privremeni rad, a o čemu često nisu informisani, iskustva sličnih savetovališta u Nemačkoj pokazuju da se radnici neretko susreću s problemima koji se tiču isplate plate, neuplaćivanja doprinosa te loših i neadekvatnih uslova rada i boravka u stranoj zemlji – kaže savetnica u kancelariji Savetovališta za upućene radnike pri SSSH-u, dodajući kako još nema dovoljno materijala za poređenja iskustava upućenih hrvatskih radnika u različitim državama EU.

Dojče vele piše i da kažnjavanje kršenja, mada iskustvo radnika u principu više zavisi od poslodavca nego od destinacije, pre zavisi od zakonodavstva zemlje u kojoj se rad obavlja, od kapaciteta inspektorata rada u toj zemlji, pa i od toga koliko efikasnu saradnju ostvaruju inspektorati te zemlje i Hrvatske.

Radnici zavise i od toga kako koja država definiše minimalnu platu, koji je njen udeo u prosečnoj plati i kakva je pokrivenost kolektivnim ugovorima koji se tiču i stranaca…

Podeli vest sa prijateljima....Share on Facebook0Tweet about this on TwitterShare on Google+0